Steže vas u grudima, a srce lupa kao ludo? Osjećate malaksalost, vrtoglavicu i bol u grudima? Sve pripisujete naglom otopljenju. Ipak bi trebalo da posjetite ljekara i provjerite da li imate aritmiju.
Šta sve može da izazove poremećaj srčanog ritma i da li svaka aritmija zahtijeva odlazak ljekaru?
”Aritmija je nepravilan rad srca. Može da se javi u vidu pojedinačnih ekstrasistola, odnosno nepravilnih srčanih udara porijeklom iz komora ili pretkomora, ili u vidu potpuno nepravilnog srčanog rada, odnosno pretkomorskog treperenja”, objašnjavaju ljekari.
Takođe, uzroci koji dovode do nastanka nepravilnog srčanog ritma mogu da se podijele na one koji potiču od samog srca: akutni srčani udar, zapaljenje srčanog mišića, slabost srčanog mišića, urođene i stečene srčane mane, i na one koje nisu srčanog porijekla: poremećaj rada štitne žlijezde, poremećaj serumskih elektrolita kao posljedica operacije, korištenja nekih lijekova, stresa, infekcija, alkohola, kofeina…
– Najčešći simptomi su osjećaj treperenja u grudima, preskakanja u srčanom radu, ubrzan ili usporen srčani rad, atipičan bol u grudima, kratak dah, vrtoglavica, nesvjestica i gubitak svijesti.
Po mjestu nastanka sve aritmije se dijele na pretkomorske i komorske.
– U pretkomorske aritmije ubrajamo, pored ekstrasistola, i tahikardiju, pretkomorsko lepršanje i treperenje. One se manifestuju napadima tahikardije koji naglo počinju, traju od pet minuta do više sati, a praćeni su gušenjem, strahom i ubrzanim pulsom.
– Pretkomorske ekstrasistole su uglavnom benigne, često se javljaju i kod zdravih ljudi. Pacijenti ih najčešće prepoznaju po preskakanju srca, nelagodnosti u grudima i kratkom dahu. Takođe, one mogu biti pokretač pretkomorskih tahikardija, koje su česte kod starijih ljudi, dijabetičara, pacijenata s povišenim pritiskom, ljudi sa srčanom manom ili s pojačanom funkcijom štitnte žlijezde.
Pretkomorsko treperenje najčešća je aritmija koju ljekari sreću u svojoj kliničkoj praksi.
– Može biti stalno prisutna ili s povremenim napadima ubrzanog i nepravilnog srčanog rada. Između dva napada pacijent se osjeća sasvim dobro. Učestalost ove aritmije raste s godinama, a najčešća je kod muškaraca starijih od 65 godina. Benigna je po svom toku, ali je maligna po posljedicama. Dovodi do stvaranja tromba u lijevoj pretkomori, pa je najčešći uzrok smrtnosti kod ove vrste aritmije ishemijski moždani udar.
U komorske poremećaje ritma srca spadaju komorske ekstrasistole, komorska tahikardija, lepršanje i treperenje komora. Komorske aritmije mogu da se jave kod zdravih ljudi i kod bolesnika s koronarnom bolešću srca, slabošću srčanog mišića, hipertenzijom, sniženim kalijem, ali i kao posljedica neželjenih efekata pojedinih lijekova.
– Komorska tahikardija je opasna po život, a najčešće se javlja kod akutnog infarkta miokarda i angine pektoris. Nastaje uslijed napora i može da bude praćena gubitkom svijesti kojem prethodi lupanje srca.
Uzrok aritmije često je i poremećaj rada štitne žlijezde!
Dijagnoza srčanih aritmija postavlja se na osnovu kliničkog pregleda, EKG-a, ehokardiograma, dvadesetčetverosatnog holter EKG monitoringa, testova opterećenja, elektrofiziološkog ispitivanja srca i koronarografije.
– Dodatna dijagnostika podrazumijeva ultrazvučni pregled štitne žlijezde i nalaz njenih hormona u krvi.
VRSTE ARITMIJA
Pretkomorske aritmije
– pretkomorske ekstrasistole- pretkomorske tahikardije- paroksizmalne supraventrikularne tahikardije
– pretkomorsko lepršanja i treperenja
Komorske aritmije
– komorske ekstrasistole – komorske tahikardije – lepršanja i treperenja komora
