Bit je prehrane prema krvnim grupama u tome da ljudi trebaju jesti namirnice koje odgovaraju njihovim krvnim grupama.
Holistički pristup u prehrani prema krvnim grupama koji je postavio Peter D. Adamo manje je poznat u nas, ali prilično rasprostranjen na istočnoj obali SAD-a i u nekim drugim zemljama. Bit je u tome, tvrdi Adamo, da ljudi s pojedinim krvnim grupama trebaju jesti namirnice koje odgovaraju određenim krvnim grupama. Svoju tezu obrazlaže tvrdnjom kako je najčešća krvna grupa tzv. nulta (0) najstarija na svijetu te potječe od prvih ljudskih predaka prije oko 40.000 godina.
Mnogi ljudi uopće ne znaju svoju krvnu grupu, a kamoli kako je ona nastala. Isto tako mnogi ne vjeruju u postojanje veze između prehrane i krvnih grupa, a ni jedan dosadašnji pokušaj da se postavljanje prehrane prema krvnim grupama stavi pod “kapu” znanosti do sada nije prihvaćen.
Naime, Adamove teze nemaju znanstvenu podlogu i ne mogu se obrazložiti na znanstveni način. Primjerice, on tvrdi kako naša otpornost ovisi o krvnoj grupi te kako krv sadrži tri skupine obrambenih tvari – antigene, antitijela i lektine. Zbog toga neke namirnice treba češće konzumirati, dok neke treba izbjegavati.
Što jesti, a što izbjegavati?
Osobe s nultom krvnom grupom, tvrdi Adamo, trebaju konzumirati govedinu, janjetinu, bijelu ribu i maslinovo ulje, rižu i bademe, a izbjegavati svinjetinu, slaninu, soma, mlijeko (osobito kozje), voće i voćne sokove.
Osobe s krvnom grupom A trebaju jesti pastrvu i lososa, sojino mlijeko, laneno sjeme, grašak i heljdu, a izbjegavati crveno meso, sireve, kikiriki i brazilski orah, pivo i likere.
Predstavnici krvne grupe B trebaju forsirati janjetinu, zečetinu, bakalar, obrano mlijeko i maslinovo ulje, a izbjegavati slaninu, piletinu, rakove i škampe, bademe, leću i pinto grah.
I na kraju, predstavnici krvne grupe AB trebaju konzumirati prehranu bogatu puretinom, zečetinom, janjetinom, sardinama, kozjim mlijekom, rižom i maslinovim uljem, a izbjegavati govedinu, svinjetinu, teletinu, punomasno mlijeko i sladoled.
Povezanost s bolestima
U svojoj knjizi “Eat right 4 your type” Adamo je sastavio pravilnik za pripadnike pojedinih krvnih grupa o namirnicama koje se preporučaju konzumirati i onima koje se trebaju izbjegavati. Uz pravila o jelu i piću
odredio je kako i koliko treba vježbati da bi se održala “prirodna” ravnoteža.
“Teorija je bez dvojbe intrigantna i privlači pozornost, ali ne može izdržati znanstvenu valorizaciju.”
U svojoj knjizi Adamo tvrdi kako ljudi, kada bi se pridržavali propisanih pravila jela po krvnim grupama, uopće ne bi bili debeli.
Za predstavnike krvne grupe A Adamo kaže kako imaju masniju, a time i ljepljiviju krv u usporedbi s predstavnicima ostalih skupina, što znači krv koja se lako gruša te izaziva probleme u krvožilnom sustavu.
Za predstavnike krvne grupe B kaže kako ih voće i žitarice štite od najvećeg broja bolesti, osobito od raka i bolesti srca.
Nositelji krvne grupe AB uglavnom su vegetarijanci, a samo rijetki među njima konzumiraju nešto ribe, piletine i mliječne hrane (sireva).
Oni koji imaju krvnu grupu 0 često pate od hipertiroidizma, želučanih problema, imaju vrlo rijetku krv i u pravilu nikada ne obolijevaju od bolesti koje su posljedica zgrušavanja krvi.
Što kaže znanost?
Imaju li autorova teoretiziranja o vezi krvnih grupa i raznih zdravstvenih problema ikakve znanstvene osnove? Mora se priznati kako postoje stanja koja ukazuju na odnos krvne grupe i bolesnog stanja, poput perniciozne anemije i dijabetesa. Čak su i neki tipovi raka izraženiji kod ljudi jedne krvne grupe više nego kod onih druge krvne grupe. Statistički gledano, rak se nešto više javlja kod osoba s krvnom grupom A, dok ljudi s krvnom grupom 0 češće imaju želučani vrijed (čir).
No, ima li to ikakvog praktičnog značenja za liječnike i pacijente? Naravno da nema. Primjerice, gastritis se pretežito javlja kod pacijenata s krvnom grupom A i 0, ali valja odmah reći da više od 80 posto svjetske populacije ima upravo te krvne grupe, a ipak nemamo ni blizu toliko gastritisa! Dakle, jedno je statistička signifikantnost, a sasvim drugo uzročno-posljedična veza. Na temelju takvih spoznaja ne možemo primijeniti nikakvu novu terapiju koja bi poboljšala stanje pacijenata.
Teorija je bez dvojbe intrigantna i privlači pozornost, ali ne može izdržati znanstvenu valorizaciju. Takvih teorija kao što je ova iznesena o prehrani i krvnim grupama u knjizi “Eat-right-for-your-type” ima mnogo i uvijek će naći svoje sljedbenike, kao što je sljedbenike našla primjerice Searsova teorija prehrane u zoni ili Atkinsova dijeta s proteinima.
I za kraj…
Nakon svega, jasno je da visoki šećer u krvi, visoki krvni tlak ili visoki aciditet u želucu nemaju veze s krvnim grupama, već su nastali pod utjecajem raznih vanjskih i unutarnjih čimbenika koji nemaju veze s krvnim grupama. Slično je s ljudima koji imaju tendenciju povećavanja tjelesne težine i drugih “hiper” stanja.
Nameće se pitanje: Kako pojedini krvni tip ostavlja traga na pacijentov kemijsko-nutritivni profil? Kao što boja očiju ili kose nema veze s krvnim grupama, može se pretpostaviti da ni način prehrane ne utječe na krvnu grupu i obratno.
Postoje, doduše, pojedinačni slučajevi kada osoba neke krvne grupe lakše smršavi od osobe druge krvne grupe, ali to se još uvijek ne može uzeti kao pravilo. Ne može se, naime, dokazati da pripadnici krvne grupe A imaju bolji apetit od onih krvne grupe 0 ili da se pripadnici krvne grupe AB neće udebljati do 130 kg.
Što bismo mogli zaključiti? Tip krvi kojem pripadate ne mijenja se, on je stalno svojstvo, dok se svi drugi čimbenici mijenjaju. Zdravstveniproblemi tijekom života nisu određeni tipom krvi koji nosite u sebi.
Ahilova peta prehrane prema krvnim grupama jest u činjenici da je najveći broj zdravstvenih problema temeljen na genetskoj osnovi, a vanjski utjecaji služe samo kao okidači bolesnih procesa. Stoga je primjena Adamovog pravila za prehranu prema krvnim grupama zanimljiva, ali ne i znanstveno utemeljena.
izvor: coolinarika.com
