Kronobiologija je priznata mlada znanstvena disciplina koja proučava biološke ritmove. Svoju revoluciju je doživjela kada su znanstvenici otkrili SNC – suprachiasmatični nukleus veličine zrna riže.
Kronobiologija je svoju revoluciju doživjela kada su znanstvenici otkrili SNC – suprachiasmatični nukleus veličine zrna riže. Znanstvenik Till Roenneberg tvrdi da je upravo SNC glavni dirigent kompleksnog orkestra čitavog našeg organizma.
Kronobiologija pomaže iznalaženju odgovora na brojna pitanja, kao što su:
- Zašto se ljeti i zimi spontano ne budimo u isto vrijeme?
- Zašto nas glad hvata u isto doba dana?
- Kada se rađa najviše djece?
- Kada se najviše griješi na poslu?
- Zašto katkad imamo pojačanu želju za slatkišima?
- Kada se najintenzivnije vodi ljubav?
- Kada je optimalno konzumirati određenu vrstu namirnica?
Slušamo li naš biološki sat i ritam smjene dana i noći?
Suvremeni način života nameće svoja pravila čije su zakonitosti racionalnost i brzina, dok se ne odazivamo na taktove unutarnjeg sata.
Nutricionisti ističu veliku važnost ritma hranjenja i predlažunajpovoljnije vrijeme za pojedine namirnice, a podlogu za preporuke pronalaze upravo u moćnoj kronobiologiji.
U jutarnjim satima predlaže se konzumiranje ugljikohidrata – tijelo ima najvišu razinu inzulina i najveću potrebu za energijom te su dobar odabir žitarice i proizvodi od žita te voće.
Popodnevni sati vrijeme su kada je poželjno jesti namirnice bogate bjelančevinama. Stoga su dobar odabir meso, riba, jaja, sir, mlijeko i drugi mliječni proizvodi, kao i proizvodi sa sojom.
Iza 19 sati nije poželjno konzumiranje hrane.
Povrće možete jesti tijekom cijelog dana, voće najkasnije do 17, odnosno 18 sati.
Vodu piti tijekom cijelog dana, i to najmanje 1, 5 l vode dnevno. Ne zaboravimo osam čaša vode dnevno – za to nam treba najmanje vremena i truda.
Plešimo ali i jedimo u dobrom ritmu!
Poštujući kronobiologiju postajemo osoba koja pliva niz rijeku dok su višesatno gladovanje i kasni obilni obroci plivanje uz rijeku. Plivamo protiv prirodnog ritma te iznenađeno postavljamo pitanje zašto nam se prehrambeni poremećaji događaju.
Kronobiolozi dokazuju da se svaki naš organ u različito vrijeme ponaša drukčije. Kada govorimo o kronodijetetici, naglašavamo osnovno načelo po kojemu je potrebno uskladiti ritam i vrstu obroka s neuroendokrinim ritmom organizma, čime se postiže sklad između hrane i izlučivanja hormona, tj. cikličnog pojavljivanja određenih tvari u krvi.
