Pod utjecajem kulture koja je “in” u posljednjih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini sve više smo svjedoci ekspanzije objekata u kojima posjetioci mogu konzumirati nargilu iliti po narodnom “šišu”. Iako svakodnevno u medijima možemo pročitati sva štetna dejstva koja nastaju zbog konzumiranja nargile, i pored toga njena popularnost sve više raste, posebno među mlađom populacijom. Gotovo i da nema kafića, odnosno ugostiteljskog objekta, konkretno u Sarajevu, gdje se uz dnevnu dozu kafe, ne može dobiti i “šiša”. Štetno po zdravlje Sva dosadašnja istraživanja o utjecaju nargile na zdravlje ljudi izvještavaju o štetnim efektima po zdravlje, s akcentom na centralni nervni sistem i respiratorni sistem (pluća i mozak), pogotovo ako se nargila konzumira često ili redovno, kazala je za Avaz.ba dr. Nizama Šukurović iz Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo. – Štetni efekti po zdravlje mladih i adolescenata su još više prisutni, s obzirom na to da se radi o osobama u razvojnom periodu. Zdravstvene štete proizilaze iz toksičnih efekata tamnog duhana i ugljen-monoksida koje se značajno pojačavaju ukoliko se nargili dodaju različite psihoaktivne supstance (ilegalne) kao što su preparati Canabisa, psihostimulansi ili neke nove, high legals supstance, koje ponekada nije moguće ni detektovati. Štetne posljedice po zdravlje konzumenata su tada značajno intenzivirane – kaže dr Šukurović. Nedavno su u javnost izašli podaci o istraživanju koje je sprovela Svjetska zdravstvena organizacija, a u kojem se upozorava da jedna “seansa” pušenja nargile može biti gora od 100 cigareta. – To je zbog toga što klasičan pušač obično udahne dim oko 12 puta, odnosno unese od 0,5 do 0,6 litara dima. Tokom jednosatnog pušenja nargile, konzumenti udahnu dim oko 200 puta, što znači da njihova pluća profiltriraju oko jednog litra dima. Samim tim ,možemo reći da je toksični efekat dima nargile (tamni duhan i karbon-monoksid) značajno veći od toksičnog djelovanja dima obične cigarete – ističe naša sagovornica. Nema kontrola Iako u našoj zemlji postoji zakonska regulativa za zabranu legalnih psihoaktivnih supstanci maloljetnicima, kao što su duhan i alkohol, još uvijek je teško prognozirati kada će se zakonski regulirati konzumacija nargile. – Teško je to prognozirati. Ono što je činjenica jeste da trenutno, sadržaj nargile u nargila barovima, ne podliježe kontrolama – kaže dr. Šukurović. Na kraju je naglasila i realnu opasnost po zdravlje svih onih koji intenzivno konzumiraju nargilu. – Štete koje izaziva pušenje nargile na respiratorni sistem ogledaju se u proširenju alveola tj. osnovnih funkcionalnih jedinica procesa disanja, što posljedično smanjuje elastičnost njihovih zidova zbog čega se štetni produkti duhana duže zadržavaju u plućima. Rezultat takvog procesa jeste smanjenje ventilacione funkcije pluća, što se manifestira otežanim disanjem, kašljem, slabošću, malaksalošću, ne tako rijetko alergijskim ili upalnim promjenama pluća – ističe i dodaje: – Krajnji rezultat dugotrajne upotrebe nargile može biti hronični bronhitis ili opetovane upale pluća, koje su, zbog oslabljenog imuniteta, jako dobra podloga za mnogobrojne mikroorganizme,najčešće, bacil tuberkuloze. Posljedice mogu biti dugoročne Dr. Šukurović posebno se osvrnula na dejstvo nargile na nervni sistem. – Kada govorimo u dejstvu nargile na centralni nervni sistem, ona ima stimulativno, relaksirajuće i sedativno djelovanje tokom konzumacije, osoba je opuštena, zadovoljna i dobro raspoložena. Njenom konzumacijom razvija se niz simptoma kao što su glavobolja, pomanjkanje koncentracije i pažnje, napetost koja može prijeći u agresivno ponašanje ili agresivne reakcije, neraspoloženje do razvoja tvrdokorne depresije te gubitak životne i emocionalne energije kao i (ili) smanjenje ili gubitak opće funkcionalnosti. Nerijetko osobe koje konzumiraju nargilu imaju primarno neki od poremećaja ličnosti, čime se klinička slika i ishod, značajno kompliciraju. Ukoliko se razvije ovisnost, zašta postoji velika vjerovatnoća, mentalno i somatsko zdravlje može biti trajno narušeno, sa posljedicama koje, također, mogu biti teške i dugoročne – zaključila je doktorica..
Izvor: avaz.ba
