Svaki deseti lijek prodan u zemljama u razvoju je krivotvoren ili je ispod potrebnog standarda, zbog čega umiru deseci tisuća ljudi, a među njima je veliki broj djece u Africi kojoj se daju neučinkoviti lijekovi protiv upale pluća ili malarije, piše Večernji list BiH.
U izvještaju o problemu Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi kako su lažni lijekovi sve veća prijetnja jer rastuća farmaceutska trgovina, uključujući prodaju na internetu, otvara vrata ponekad i toksičnim proizvodima.
Lažni lijekovi mogu sadržavati netačne doze, pogrešno navedene sastojke ili čak nemati aktivne sastojke. Razmjere problema teško je precizno kvantificirati, no WHO je analizirao 100 studija od 2007. do 2016. koje su pokrile više od 48.000 uzoraka te se pokazalo kako je 10,5% lijekova u zemljama s niskim ili srednjim prihodima stanovništva lažno ili ispod standarda.
Iako se zbog cijene ponude čine primamljivima, stručnjaci pozivaju na oprez i kažu kako je nabava lijekova izvan ljekarni u krajnjem slučaju opasana za život.
– Kupnja lijekova preko oglasa na internetu vrlo je neozbiljna i opasna. Lijekovi se mogu uzimati samo na mjestima poput ljekarni i nigdje drugdje. Jedino je to jamstvo da je lijek ispravan i tu se sigurno može nabaviti. Ostalo je kocka. To je iznimno veliki rizik, niko ne može jamčiti za to. Sve ostalo je jako nesigurno i problematično – kazao je nedavno prof. dr. Gordan Galić, vaskularni kirurg iz Mostara, komentirajući prodaju lijeka protiv zgrušnjavanja krvi preko internetskih oglasa.
– Zdravstvena inspekcija nema mogućnost kontrole, da kažem, virtualnog prostora, pogotovo gdje osobe, zapravo, u vlastitim domovima vrše ili pružanje nekih usluga, čak i zdravstvenih ili promet proizvoda, a nama su Ustavom ograničene mogućnosti ulaska u privatne prostorije, dakle samo uz nadzor ovlaštenih tijela – kazala je Dušanka Makivić iz Republičkog inspektorata RS-a.
Razmjere problema prodaje lažnih lijekova teško je precizno kvantificirati, no WHO je analizirao 100 studija od 2007. do 2016. koje su pokrile više od 48.000 uzoraka te se pokazalo da je 10,5 posto lijekova u zemljama s niskim ili srednjim prihodima stanovništva lažno ili ispod standarda. Na području BiH od 12. do 19. septembra provedena je operativna akcija kodnog naziva “Pangea X”, a cilj je bio borba protiv ilegalne prodaje lijekova na internetu i prodaje na drugim mjestima za koje postoji sumnja da se koriste za ilegalnu prodaju neodobrenih i krivotvorenih lijekova i medicinskih sredstava.
Tom prilikom zaplijenjeni su lijekovi i preparati u vrijednosti od gotovo 10.000 američkih dolara. Navedeni preparati porijeklom su najčešće iz Kine, Indije, Srbije, Turske i Belgije.
