Kardiolog Urgentnog centra Beograd, profesor doktor Predrag Mitrović naučno je dokazao da slušanje omiljene muzike djelotvorno utiče na srčane bolesnike. Od 2002. godine se bavi proučavanjem uticaja muzike na srce, a kako bi njegov rad bio validniji, ispitao je dvije grupe od po 370 pacijenata i da, rezultati su i te kako pozitivni. – Brojna istraživanja pokazuju da je alkohol štetan, ali je u redu popiti jednu čašu crnog vina dnevno, čokolada goji i stvara šećer, ali je dobro pojesti malo crne čokolade sa visokim procentom kakaoa, u redu je pojesti sedam badema dnevno… A, onda sam pomislio – šta je sa muzikom, kako ona utiče na nas – priča za “24 sata” doktor Predrag Mitrović. Ali, da li vam se dogodilo da vam omiljena muzika baš ne prija? Da li ste se zapitali zašto je to tako? Doktor Mitrović smatra da je to zbog pritiska koji je u tom trenutku snižen ili povišen, zato je riješio da prvo ispita rad muzike na sebi, a zatim i na onima koji su operisali srce ili imali infarkt. Da bi istraživanja bila validnija, on je ispitao dvije grupe od po 370 pacijenata, jednima je dao da slušaju omiljenu muziku, dok drugi nisu mogli da uživaju u čarima muzike. Kako Mitrović ističe, u samom startu je bilo manjih problema, jer neki pacijenti nisu željeli da budu iskreni prema njemu.
Prvo smo odredili žanr i to uz pomoć ankete, zatim tempo i tonalitet. U početku smo imali malih problema, neke pacijente je bilo sramota da priznaju koju muziku slušaju. Da im ta muzika u stvari ne prija, pokazao je pritisak koji je počeo da raste, a po parametrima to nije smjelo da se dogodi. Nakon ponovljene ankete i pomoću dodatne metode neurološkog ispitivanja, utvrdili smo njihov žanr i situacija je bila znatno bolja, a onda je na red došao tonalitet. Pacijentu koji ima povišen krvni pritisak davali smo nježniju muziku, dok se pacijentima koji imaju snižen krvni pritisak puštala durska muzika – objašnjava Mitrović, a onda je došao do glavnog zaključka – muziku je potrebno slušati dva puta dnevno po 12 minuta. Pacijenti su najčešće slušali pop muziku i narodnu, a čak trećina pacijenata je slušala komercijalni džez i klasičnu muziku. Starija generacija, koja najčešće doživljava infarkte, najčešće je slušala muziku iz “svog doba”, a to je bio domaći pop i šlageri. Većini pacijenata prijala je klasika, a ono što ga je najviše iznenadilo jeste podatak da ljudi koji vole narodne pjesme dobro reaguju na Mocarta ili Baha. Doktor Mitrović smatra da se rad srca može bolje i efikasnije kontrolisati sa muzikom i pravilno izabranom terapijom, ali treba i poboljšati način ishrane, izbjegavati stresne situacije, poboljšati fizičku aktivnost i smanjiti pušenje. – Muzika djeluje na nas same, ona utiče na oslobađanje hormona “zadovoljstva”, a samim tim dolazi do sniženja krvnog pritiska i sniženja broja otkucaja srca. Ti hormoni se izlučuju u organizam te se srce “štedi”. Slušanje prave muzike doprinosi bržem oporavku poslije infarkta, spriječava njegovu ponovnu pojavu i umanjuje mogućnost smrtnog ishoda od kardiovaskularnih oboljenja – ističe kardiolog i dodaje da je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Srbiji na prvom mjestu, dok su karcinomi drugi najčešći uzrok smrti, dok je u svijetu je suprotno. – Stanje jeste zabrinjavajuće, ali se svakako radi na njegovom poboljšanju – zaključuje kardiolog. Izvor: 24sata.rs
