– Nisam ni ja naivan, dolazi do blagog odstupanja, ali opet klima je karakteristična i prilično je sklona ekstremima.

Odavde se može puno toga reći o čitavoj Srbiji, pa čak i širem regionu Balkana. Ovde ima krajeva koji su prohodni, a istovremeno radi se o netaknutoj prirodi, što je najbolji poligon za čitanje znakova biljnog i životinjskog svijeta, navodi Ademović.

MRAVINJACI KAO POUZDAN POKAZATELJ

– Obično radim na deset uzoraka, a koristim se mjernom šipkom, koju zabadam u koloniju mrava. U normalnim uslovima njihove larve se nalaze na prvih 20 centimetara dubine, dok su prošle godine svoje larve prebacili na dubinu od preko jednog metra, navodi on.

Klimatolog Krajinović se u potpunosti slaže s “metodom mravinjaka” i tvrdi da je to jedan od poznatih pristupa prikupljanja parametara u takozvanoj “Narodnoj meteorologiji”.

– Uvaženi kolega se, pored naučnih metoda, aktivno koristi i metodama narodne, odnosno pučke meteorologije, upravo ih je detaljno opisao Milan Sijerković u svojoj knjizi Pučko vremenoslovlje.

Pozdravljam ovakav pristup, može dati jako puno informacija o jednom lokalitetu, ali je istovremeno i manjkav ukoliko se zasebno koristi bez modernih, naučnih okvira, izjavio je Krajinović.

ČEKA NAS BLAGA ZIMA

Upravo bogato iskustvo u multidisciplinarni pristup omogućavaju Ademoviću da procijeni i adekvatno pročita prirodne znakove. On ne smatra da unosi inovaciju u meteorologiju, već da samo koristi vlastiti osjećaj i ljubav prema prirodi da dopuni šupljine koje klasična meteorologija ne pokriva. Očekuje da će predstojeća zima biti blaga, s umerenim padavinama.

“Prvi snijeg smo imali početkom oktobra, polomio je nejako drveće, na kojem je još uvijek bilo lišća, tako da to možemo protumačiti kao prirodnu selekciju, a kada rano krenu padavine, to znači da će ih biti često, ali ravnomerno raspoređeno. Dakle, u seriji ekstrema, ove godine ćemo malo odmoriti”, zaključuje narodni meteorolog Muhamed Ademović iz Tutina.