To stanje naziva se angina pektoris i nije životno opasno, kaže dr. sc. Marijan Kirin, Pročelnik Zavoda za hitnu i intenzivnu medicinu Klinike za unutarnje bolesti u KB-u Dubrava.
Bol povezana s anginom pectoris može se povremeno javljati mjesecima prije infarkta. Obično traje do 10-ak minuta i u mirovanju prestaje. Iako to nije hitno i opasno stanje, svakako se treba javiti liječniku, jer može biti znak suženja krvnih žila, a rano otkrivanje problema može pomoći da se prevenira infarkt.
– Najčešći uzrok suženju koronarnih arterija, zbog kojeg dolazi do infarkta, je ateroskleroza, odnosno zadebljanje koje se izbočuje u unutrašnjosti krvne žile. Važno je znati da taj proces može započeti rano, između 10. i 20. godine. Već između 20. i 30. godine jasno je izražen, ali ne ometa značajno protok krvi. Znakovi i simptomi promjena javljaju se najčešće između 40. i 50. godine, iako se mogu javiti i ranije – pojašnjava naš sugovornik.
Dvadesete godine
Organizirajte kvalitetnu prehranu – To podrazumijeva prehranu s niskim udjelom zasićenih masnoća, trans masti, šećera i natrija (soli) te niskim glikemijskim indeksom. Jedite puno voća i povrća, cjelovitih žitarica bogatih vlaknima, ribu (po mogućnosti masnu ribu, barem dva puta tjedno). Birajte nemasno bijelo meso i manje masne mliječne proizvode.
Budite fizički aktivni – Organizirajte svoje vrijeme tako da imate vremena barem za 15 minuta aerobnih vježbi na dan, uz dodatnih 30-ak minuta hodanja. Uz to, pokušajte dva puta tjedno organizirano vježbati jogu, aerobik ili izaberite neku sličnu aktivnost u kojoj se aktiviraju i jačaju mišići cijelog tijela. To može biti i ples. Djeca bi se trebala kretati kroz igru i vježbanje najmanje sat vremena dnevno.
Nemojte početi/prestanite puštiti – Najčešći čimbenik rizika za koronarnu bolest srca je pušenje cigareta (93,7 posto), a više od 50 posto bolesnika s akutnim infarktom miokarda su pušači.
Tridesete godine
Raspitajte se o naslijeđu – Provjerite je li netko u vašoj obitelji imao kardiovaskularnih problema te imate li bliskih rođaka koji su proživjeli infarkt ili umrli od posljedica infarkta. Ako je tako, započnite s redovitim sistematskim pregledima i prije, odnosno barem od 40. godine.
Kontrolirajte krvni tlak, kolesterol i razinu šećera te tjelesnu težinu i struk – Spomenuti faktori spadaju u tri najčešća uzroka i simptoma kardiovaskularnih problema koje je važno držati pod kontrolom. Rizik je posebno izražen ako ste skloni nakupljanju masnih naslaga oko struka. Opseg struka kod muškaraca ne bi smio biti veći od 102, a kod žena od 88 centimetara.
Naučite se nositi sa stresom – Dugotrajni stres vodi povišenom tlaku i ubrzanju otkucaja srca, što može oštetiti stijenke arterija. Naučite reći ‘ne’ kad nešto ne možete ili ne želite učiniti, naučite odrediti granice svojih mogućnosti i odvojiti slobodno vrijeme za sebe. Također, naučite neku tehniku opuštanja.
Četrdesete godine
Pazite na težinu – Četrdesete su razdoblje kad naš metabolizam usporava pa planirajte prehranu tako da nosite sa sobom na posao zdravi i lagani ručak te zdravi međuobrok, upišite se na tečaj plesa ili na neko redovito vježbanje kako se ne biste ulijenili i večeri provodili na kauču.
Redovito kontrolirajte šećer u krvi B – Ta bi pretraga sad trebala postati dio redovitog godišnjeg pregleda. Ako su vrijednosti šećera povišene i češće, treba dodatno prilagoditi prehranu i još više paziti na to da se krećete.
Ne šalite se oko hrkanja – Jedna od pet odraslih osoba ima blagu ili težu apneju tijekom spavanja, što je stanje koje uzrokuje prekide u disanju. Ako se ne liječi pravilno, apneja može pridonijeti visokom krvnom tlaku, srčanim bolestima i moždanom udaru.
Pedesete godine
Informirajte se o simptomima infarkta – Naučite kako prepoznati simptome infarkta i reagirati, jer vam to može spasiti život, ili možete biti u situaciji da životnom partneru spasite život.
Redovito kontrolirajte tlak i masnoće – Obavite te kontrole barem jednom godišnje, a po potrebi i češće. Ako imate povišen tlak, dobro je imati tlakomjer kod kuće kako biste mogli provjeriti tlak kad se osjećate loše.
Proučite prirodne lijekove – Informirajte se o tome koji su čajevi korisni za sniženje krvnog tlaka, masnoća i šećera u krvi te za održavanje zdravlja žila.
Šezdesete godine
Provjerite periferne arterije – Dijabetičari će taj pregled proći puno ranije i ponavljati ga redovito, no ako nemate šećer, u pedesetima je korisno obaviti taj pregled kako biste provjerili zdravlje perifernih krvnih žila.
Smanjite unos kalorija – Organizam s vremenom treba manje kalorija kako bi funkcionirao, pa vodite o tome računa. Reducirajte kalorije od 15 do 20 posto.
Posvetite više vremena stvarima koje vas vesele – Ako ranije niste imali vremena za vrtlarenje, pronađite komadić zemlje i posadite cvijeće ili uredite mali povrtnjak. Ako postoje mjesta koja želite posjetiti, pokušajte organizirati putovanje. Takve stvari pridonijet će da se osjećate bolje, a to pridonosi ukupnom zdravlju.
Počnite s preventivnim pregledima nakon 45. godine
Najveći broj infarkta miokarda u muškaraca javlja se između 55. i 75. godine (oko 125 na 1000 stanovnika godišnje), a u žena nakon 85. godine (oko 110 na 1000 stanovnika godišnje). S pregledima zato počnite s 45.
Izuzetno je važno naučiti prepoznati simptome srčanog udara, pogotovo one atipične, koje inače ne bismo povezali sa srcem jer oko trećina pacijenata s infarktom zapravo ne osjeti bol u prsima i tipične simptome srčanog udara.
Prva pomoć kod infarkta: odmah u bolnicu
Ako posumnjate u infarkt, odmah pozovite Hitnu pomoć. Do tada osoba mora ležati, s tim da u slučaju nedostatka zraka može biti na povišenom uzglavlju ili polusjedećem položaju. Ako je krvni tlak povišen, uzmite tabletu za normalizaciju tlaka. Ako bolesnik kod sebe ima nitroglicerin, treba mu ga staviti pod jezik.
Prepoznajte simptome – mučnina i povraćanje
Bol kod infarkta ne traje dulje od 30 minuta i ne prolazi s odmaranjem. Kod žena se često javlja osjećaj kroničnog umora i malaksalosti te nedostatak zraka, a mogu se javiti i podrigavanje, povraćanje, znojenje i vrtoglavica.
Atipične simptome češće imaju žene i dijabetičari
Atipična slika srčanog udara češća je kod mlađih bolesnika (u dobi od 25 do 40 godina) ili u starijih (iznad 75), kao i u bolesnika sa šećernom bolešću te posebno kod žena.
Različito je kod žena i muškaraca
Neki od pacijenata koji su preživjeli srčani udar pričali su kasnije kako su mjesec dana prije udara počeli otežano disati i imali su slabe bolove u prsima, odnosno osjećali su rane simptome.
Bilo je i onih koji su bili svjesni što se događa pa su pozvali hitnu pomoć prije udara i tako si spasili život. Stručnjaci kažu kako je polovica pacijenata imala simptome mjesec dana ranije, ali većina na njih nije obraćala pažnju.
Muškarci su skloniji bolovima u prsima, a žene smetnjama u disanju. Kod muškaraca se mogu pojaviti i problemi s erekcijom čemu je krivac suženje krvnih žila. Čak dvije trećine njih je to primijetilo prije zastoja srca.
Žene (njih oko 70 posto) sklonije su osjećanju snažnog i dugotrajnog umora, čak nekoliko tjedana prije udara. Ako srčani mišić ne radi kako treba to može uzrokovati i oticanje nogu, pa i na to treba obratiti pozornost.
6 znakova koji se mogu pojaviti i mjesec dana prije srčanog udara:
1. Umor Ako se arterije suze, srce prima manje krvi nego što je naviklo zbog čega radi puno teže. To je razlog zašto se osjećate umorno i pospano sve vrijeme.
2. Kratkoća daha Ako srce dobiva manje krvi to znači da će pluća dobivati manje kisika nego što je normalno. Imate li problema s disanjem, što prije posjetite liječnika jer to može značiti kako se približava vrijeme srčanog udara.
3. Slabost Ako tijelo oslabi tj. osjećate slabost, to je zato što odjednom arterije postanu uske i ne dopuštaju krvi da cirkulira ispravno. Tada mišići ne dobivaju ono što im je potrebno i može se dogoditi da se srušite.
4. Vrtoglavica i hladno znojenje Slaba cirkulacija krivac je i za to što je protok krvi u mozgu ograničen, a to je vrlo opasno po život. U takvoj situaciji osjetit ćete vrtoglavicu i zbunjenost. Ne ignorirajte ovakve znakove.
5. Pritisak u prsima Imate li rane simptome srčanog udara vjerojatno ćete osjetiti i nemir u prsima, manju bol ili povišen tlak. To će biti sve češće kako se bliži dan srčanog udara.
6. Simptomi gripe ili prehlade Ako se osjećate kao da imate simptome gripe ili prehlade niotkud, moglo bi se raditi o najavi srčanog udara u bliskoj budućnosti. Mnogu ljudi koji su preživjeli udar kasnije su rekli kako su nekoliko dana prije imali takve simptome, npr. kašalj, groznicu
